|
|
| SUSTAV ZAŠTITE OD ZIDOVA KAPILARNE VLAGE |
| Zašto su zidovi
vlažni? |
| |
Oštećena
izolacija
Na starim zgradama najčešće nedostaje vodoravna i okomita hidro
izolacija ili je ista tijekom godina postala propusna, pa zidovi
mogu nesmetano upijati vlagu. Količina kapilarne vlage ovisi
o poroznosti građevnog materijala i vlažnosti okolnog tla. Gornja
granica vlage u zidovima ovisi o gustoći kapilara građevnog
materijala i o mogućnostima isparavanja. Što je zid deblje i
čvršće ožbukan, to se vlaga u zidu diže više, jer je ispravanje
vlage iz zidova slabije.
Poroznost
Cigla, vapnenac i mort upijaju najjače vlagu. Udio pora zraka
je oko 25%. Poroznost ovih građevnih materijala je uzrok jakog
upijanja vlage. Kod prirodnog kamena se također i mort jako
navlaži.
Kapilarni efekt
Većina građevnih materijala je porozna i sadrži veliki broj
finih kapilarnih cjevčica. Dođe li građevni materijal u dodir
s vodom, isti se poput spužve natopi vodom.
Pogreške prilikom sanacije zgrade
Svaki pokušaj površinske sanacije zida unaprijed je osuđen na
neuspjeh. Prava i trajna sanacija može se postići jedino postupkom
isušivanja zidova, koji jamči da će
1. postojeća vlaga u zidovima biti isušena |
|
| |
2. trajno biti spriječeno
prodiranje nove vlage u zidove
Postupci,
koji situaciju pogoršavaju su:
Čvrsta, paronepropusna žbuka, pločice, zatvaranje zidova
drvenim oblogama i slično.
|
| |
|
|
|
|
